Blok tarife EPBiH: kako grijati klimom i ostati u zelenom bloku

Grijanje klimom i zeleni blok nisu nespojivi, ali traže malo planiranja. Inverter klima iz jednog kilovat-sata struje proizvede nekoliko kilovat-sati toplote, pa za umjereno grijanje jedne ili dvije prostorije često ostaje prostora unutar zelenog bloka. Ključno je znati koliko već trošite bez klime i podesiti uređaj tako da ne radi više nego što treba.

Kako rade blok tarife

Od 1. septembra 2025. EPBiH domaćinstvima obračunava struju po blokovima potrošnje, na osnovu odluke FERK-a objavljene u Službenim novinama FBiH 57/25. Prema objašnjenju EPBiH, za obračunski period od 30 dana blokovi su:

Blok	Mjesečna potrošnja (30 dana)
Zeleni	0–350 kWh
Plavi	351–1.000 kWh
Crveni	preko 1.000 kWh

Granice se proporcionalno prilagođavaju dužini obračunskog perioda, pa je za period od 31 dan granica zelenog bloka nešto viša od 350 kWh. Ako imate dvotarifno brojilo, potrošnja u višoj (VT) i nižoj (MT) tarifi raspoređuje se po blokovima proporcionalno, kako navodi ista stranica EPBiH.

Cijene su od septembra 2025. u prosjeku porasle za 6,85%, prema cjenovniku EPBiH, a poskupljenje je bilo veće u višim blokovima. Prema podacima koje je EPBiH iznio u julu 2025., više od 70% domaćinstava troši unutar zelenog bloka. Tačne cijene po kWh za svaki blok ovdje namjerno ne navodimo: provjerite ih u aktuelnom cjenovniku ili kalkulatoru EPBiH, jer se mogu promijeniti.

Kada je struja jeftinija

Uz blokove i dalje važi podjela na višu i nižu dnevnu tarifu za kupce s dvotarifnim brojilom. Prema stranici Tarifni modeli EPBiH, niža tarifa vrijedi:

• zimsko računanje vremena: radnim danom i subotom od 13 do 16 h i od 22 do 07 h, nedjeljom cijeli dan;
• ljetno računanje vremena: od 14 do 17 h i od 23 do 08 h.

Važno je razumjeti razliku: niža tarifa smanjuje cijenu kilovat-sata, ali ne “briše” potrošnju iz bloka. Svaki potrošeni kWh, bez obzira na doba dana, ulazi u ukupnu mjesečnu potrošnju koja određuje blok.

Koliko kWh troši klima zimi: primjer

Potrošnja zavisi od izolacije, veličine prostora, željene temperature i vanjske temperature, pa je svaki stan priča za sebe. Ipak, jednostavan račun pomaže da dobijete osjećaj. Sve brojke ispod su pretpostavke za primjer, ne garancija.

• Klima snage 3,5 kW grije dnevni boravak od oko 30 m², npr. Haier Flexis Plus 12000 BTU sa SCOP-om 4,6.
• Pretpostavimo da klima u prosjeku daje 1,2 kW toplote tokom 12 sati dnevno, što je 14,4 kWh toplote na dan.
• SCOP je sezonski prosjek. U najhladnijim sedmicama stvarna efikasnost je niža, pa za januar računamo opreznije, s faktorom 3.

Uz faktor 3, klima bi trošila oko 4,8 kWh struje dnevno, odnosno oko 144 kWh za 30 dana. Uz sezonski prosjek od 4,6 to bi bilo oko 94 kWh mjesečno. Ako vaše domaćinstvo bez grijanja troši, recimo, 200 kWh mjesečno (pogledajte svoj račun iz septembra ili oktobra), zbir je otprilike 300 do 345 kWh: tijesno, ali unutar zelenog bloka. Stara električna grijalica bi za istu toplotu potrošila 14,4 kWh dnevno, odnosno više od 430 kWh mjesečno samo za grijanje.

Ako niste sigurni koja snaga odgovara vašem prostoru, okvirnu procjenu daje naš kalkulator snage klime. Predimenzionirana ili poddimenzionirana klima radi manje efikasno.

WiFi, tajmer i programiranje

Najveće uštede ne dolaze iz “paljenja i gašenja”, nego iz ravnomjernog rada. Inverter troši najviše kada zagrijava hladan stan, a najmanje kada samo održava temperaturu.

• Tjedni raspored: većina modela s WiFi upravljanjem dozvoljava program po danima i satima. Dok ste na poslu, temperaturu spustite za 2 do 3 stepena umjesto da potpuno gasite uređaj.
• Dogrijavanje u nižoj tarifi: ako imate dvotarifno brojilo, jači dio zagrijavanja možete pomjeriti u termin od 13 do 16 h ili poslije 22 h, kad je kWh jeftiniji.
• Mjesečna kontrola: pratite stanje brojila ili potrošnju u aplikaciji EPBiH sredinom mjeseca. Ako se približavate granici, korigujte raspored na vrijeme.

Koliko stepeni podesiti zimi

Za boravak je obično ugodno 20 do 22 °C. Svaki stepen više znači duži rad kompresora. Umjesto 25 °C na daljinskom, provjerite da li su prozori dobro zatvoreni, da li su zavjese preko radijatora ili ispred unutrašnje jedinice i da li su filteri čisti. Prljav filter smanjuje protok zraka, pa klima radi duže za isti efekat. Više praktičnih savjeta naći ćete u članku kako optimalno koristiti klima uređaj.

Kada ipak preći u plavi blok

Zeleni blok nije cilj sam po sebi. Ako klimom grijete cijeli stan umjesto drva, peleta ili plina, sasvim je moguće da ćete u januaru preći 350 kWh, i to ne mora biti loše. Pitanje je koliko plaćate toplotu ukupno, a ne u kojem ste bloku. Uporedite iznos računa za struju sa onim što biste platili za drugi energent za isti period i isti komfor.

Ono što svakako vrijedi izbjeći jesu skokovi u crveni blok zbog neefikasnih uređaja: starih grijalica, bojlera koji grije cijeli dan ili klime koja godinama nije servisirana.

Kratka lista za zimu pod blok tarifama

• Znajte svoju osnovnu potrošnju. Pogledajte račun za mjesec bez grijanja i hlađenja. Razlika do granice zelenog bloka je vaš “budžet” za klimu.
• Grijte prostorije u kojima boravite. Vrata prema hodniku i sobama koje ne koristite držite zatvorena.
• Bojler podesite razumno. Bojler je u mnogim domaćinstvima jedan od većih potrošača. Termostat na umjerenoj temperaturi i rad u nižoj tarifi mogu osloboditi kWh za grijanje.
• Ne koristite klimu i grijalicu istovremeno. Grijalica troši kao nekoliko klima za istu toplotu.
• Isključite uređaje u stanju pripravnosti. Pojedinačno su mali potrošači, ali se mjesečno saberu.

Sljedeći korak

Ako imate klimu, prije zime zakažite redovni servis: čisti izmjenjivači i filteri direktno smanjuju potrošnju, a van sezone (od 1.9. do 15.4.) servis ima rabat 10%. Ako tek birate uređaj za grijanje, pogledajte modele u kategoriji klima za grijanje.